Boka se devastira, zakon se ignoriše, a država ćuti – STEGA traži reakciju Vlade i Tužilaštva

Udruženje građana STEGA izražava ozbiljnu zabrinutost povodom kontinuiranih aktivnosti koje dovode do devastacije prostora Bokokotorskog zaliva, područja koje uživa međunarodnu zaštitu kao dio svjetske baštine UNESCO-a.

Dva aktuelna slučaja jasno ukazuju na zabrinjavajući obrazac nepoštovanja zakona i izostanka odlučne reakcije nadležnih organa, prije svega Vlade i Tužilaštva.

U Baošićima, kompanija „Carine“ nije samo izvršila nasipanje mora na površini od oko 14.500 m², već je izgradila hotelski kompleks koji višestruko premašuje dozvoljene gabarite i narušava prostornu matricu i vizuelni identitet zaštićenog područja. Prema smjernicama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, objekti u ovom prostoru morali su biti prilagođeni ambijentu i gabaritima okruženja, bez vizuelne dominacije, što u ovom slučaju očigledno nije ispoštovano.

Dodatno, prema nalazima stručne javnosti, uključujući NVO „Kana / ko ako ne arhitekt“ , došlo je i do prekoračenja osnovnih urbanističkih parametara, naročito kroz povećanje broja podzemnih etaža i obima građevinskih zahvata, čime je značajno promijenjen karakter obalnog prostora.

Ovaj slučaj posebno zabrinjava jer pokazuje kako se sistem zaštite kulturne baštine urušava ne samo kroz kršenje zakona, već i kroz institucionalno ćutanje i naknadno prilagođavanje pravila već započetoj gradnji. Višegodišnje nepostupanje nadležnih organa omogućilo je da se zaštitni mehanizmi pretvore u formalnost, a prostor Bokokotorskog zaliva u nepovratno izmijenjenu činjenicu, uz trajne posljedice po obalu, biodiverzitet i međunarodni ugled Crne Gore.

Istovremeno, u Opatovu, u zaštićenoj (buffer) zoni UNESCO područja, evidentan je slučaj koji dodatno dovodi u pitanje dosljednu primjenu zakona.

Rješenjem Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma broj 05-1927/5 od 11.02.2021. godine data je saglasnost kompaniji „Gugi Commerce“ d.o.o. na idejno rješenje za izgradnju hotela kategorije 4 zvjezdice, bruto razvijene građevinske površine 718,00 m², na katastarskim parcelama 19/2 i 19/3 KO Donja Lastva, sa jasno definisanim urbanističkim parametrima: indeks zauzetosti 0,35, indeks izgrađenosti 1,0 i spratnost P+2, uz obavezu poštovanja građevinske linije.

Objekat koji je faktički izgrađen drastično odstupa od odobrenog: ukupna neto površina iznosi oko 3.149 m², dok je legalizacijom obuhvaćen dio objekta neto površine 2.274,78 m²; osnova objekta iznosi oko 743 m², a spratnost je povećana na 1P + P + 5k, umjesto odobrenih P+2.

U konkretnom slučaju, nijedan od ključnih urbanističkih parametara – bruto razvijena građevinska površina, spratnost, indeks izgrađenosti, indeks zauzetosti i odnos prema građevinskoj liniji – nije ispoštovan, već su svi višestruko prekoračeni.

I pored ovih očiglednih odstupanja, Rješenjem Uprave za legalizaciju objekata broj 01-24/19 od 16. marta 2026. godine odobrena je legalizacija dijela objekta neto površine 2.274,78 m², iako ukupno izgrađeni objekat više od pet puta premašuje planom i izdatom saglasnošću dozvoljenu bruto razvijenu građevinsku površinu od 718,00 m².

Član 11 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata jasno propisuje da se objekti u zaštićenim zonama, uključujući UNESCO područje i njegovu buffer zonu, mogu legalizovati isključivo ukoliko su izgrađeni u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta. Ova odredba predstavlja ključni pravni kriterijum za legalizaciju u najosjetljivijim zonama.

Kako u ovom slučaju nijedan od osnovnih urbanističkih parametara nije ispoštovan, očigledno je da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za legalizaciju.

Dodatnu težinu ovom slučaju daje činjenica da je Uprava policije još u februaru 2024. godine podnijela krivičnu prijavu protiv odgovornog lica i kompanije „Gugi Commerce“ zbog nelegalne gradnje.

Radovi su nastavljeni i pored rješenja građevinske inspekcije o zabrani izvođenja i naloga za rušenje djelova objekta, dok Tužilaštvo ni nakon više od dvije godine nije okončalo izviđaj.

U takvim okolnostima, legalizacija objekta šalje poruku da se nezakonita gradnja ne sankcioniše, već se – nakon što se završi – faktički nagrađuje.

Ova dva slučaja ukazuju na isti obrazac: nezakoniti zahvati u prostoru se tolerišu, inspekcijske mjere se ne sprovode dosljedno, a pravosudni epilog izostaje.

Udruženje građana STEGA upozorava da ovakva praksa direktno ugrožava:

            •           integritet prostora Bokokotorskog zaliva,

            •           pravni poredak Crne Gore,

            •           i međunarodne obaveze države prema UNESCO-u.

Pozivamo Vladu Crne Gore da hitno preispita zakonitost rješenja o legalizaciji objekta, kao i postupanje nadležnih organa u oba navedena slučaja, i o nalazima obavijesti javnost.

Istovremeno, pozivamo Tužilaštvo da bez daljeg odlaganja okonča izviđaj i preduzme sve zakonom predviđene mjere u ovim predmetima. Boka Kotorska nije prostor selektivne primjene zakona, već nasljeđe od izuzetne vrijednosti koje obavezuje državu na odgovorno i dosljedno upravljanje